2 �to je bioetika i za�to je u�imo

Što je bioetika i zašto je učimo? : 

Što je bioetika i zašto je učimo?

Što je bioetika? Riječ dolazi od bios = život i etika = znanost o moralu. Nastanak bioetike Etika je vrlo stara filozofska znanstvena disciplina. Smatra se da ju je utemeljio grčki filozof Aristotel (V. st. pr. Kr.). A bioetika je novija filozofska disciplina. Nije nastala u filozofiji, već u medicini (SAD). Kad je izumljen „umjetni bubreg“ (aparat za dijalizu) javilo se pitanje: tko ima prednost koristiti aparat? Tada to više nije bilo stručno medicinsko, nego filozofsko i etičko pitanje. : 

Što je bioetika? Riječ dolazi od bios = život i etika = znanost o moralu. Nastanak bioetike Etika je vrlo stara filozofska znanstvena disciplina. Smatra se da ju je utemeljio grčki filozof Aristotel (V. st. pr. Kr.). A bioetika je novija filozofska disciplina. Nije nastala u filozofiji, već u medicini (SAD). Kad je izumljen „umjetni bubreg“ (aparat za dijalizu) javilo se pitanje: tko ima prednost koristiti aparat? Tada to više nije bilo stručno medicinsko, nego filozofsko i etičko pitanje. Što je bioetika?

Otkrivene su zlouporabe. A onda su u javnost izbili i drugi slučajevi koji su potvrdili neetičnost postupka u medicini. Primjerice slučaj žene koja je dospjela u stanje trajnog vegetiranja, pa su roditelji ishodili od suda prekid umjetnog održavanja a životu.Vrhovni sud zatražio je tada prognostičko mišljenje etičkog komiteta koji je tim povodom osnovan. Od tada se slične i druge situacije pokušavaju riješiti kroz etičke komitete : 

Otkrivene su zlouporabe. A onda su u javnost izbili i drugi slučajevi koji su potvrdili neetičnost postupka u medicini . Primjerice slučaj žene koja je dospjela u stanje trajnog vegetiranja, pa su roditelji ishodili od suda prekid umjetnog održavanja a životu.Vrhovni sud zatražio je tada prognostičko mišljenje etičkog komiteta koji je tim povodom osnovan. Od tada se slične i druge situacije pokušavaju riješiti kroz etičke komitete

Početak bioetike vezujemo i s pojavom teksta “Oni odlučuju tko živi, a tko umire” objavljen u časopisu „Life“ 1962. kada se u Seattleu počeo koristiti prvi aparat za hemodijalizu. Tako su i novinari - uz filozofe, teologe, liječnike, pravnike i druge - iznimno su zaslužni za nastanak i nagli razvitak bioetike.: 

Početak bioetike vezujemo i s pojavom teksta “ Oni odlučuju tko živi, a tko umire ” objavljen u časopisu „Life“ 1962. kada se u Seattleu počeo koristiti prvi aparat za hemodijalizu. Tako su i novinari - uz filozofe, teologe, liječnike, pravnike i druge - iznimno su zaslužni za nastanak i nagli razvitak bioetike.

Najveću aferu u biomedicini novinari su razotkrili 1972. kada su pisali o istraživanju sifi lisa u Alabami, koje je fi nancirala američka vlada (40 godina). Godine 1972. za to se istraživanje saznalo u javnosti i izbio je tzv. “Tuskegee skandal”. Otkrilo se da ispitanici u tome projektu namjerno nisu liječeni od sifi lisa kako bi znanstvenici mogli pratiti “prirodni tijek bolesti” i otkriti “sve posljedice” koje ona donosi ako se ne liječi. Ispitanici su bili neuki i siromašni crnci iz savezne države Alabame (grad Tuskegee).: 

Najveću aferu u biomedicini novinari su razotkrili 1972. kada su pisali o istraživanju sifi lisa u Alabami, koje je fi nancirala američka vlada (40 godina). Godine 1972. za to se istraživanje saznalo u javnosti i izbio je tzv. “ Tuskegee skandal ”. Otkrilo se da ispitanici u tome projektu namjerno nisu liječeni od sifi lisa kako bi znanstvenici mogli pratiti “prirodni tijek bolesti” i otkriti “sve posljedice” koje ona donosi ako se ne liječi. Ispitanici su bili neuki i siromašni crnci iz savezne države Alabame (grad Tuskegee).

U Japanu je sve do pojave bioetike vladala vrlo snažna tradicija liječničkog paternalizma (pater – otac), prema kojem liječnik ne traži od pacijenta suglasnost za tretman, nego ga čak o bitnim pitanjima njegove bolesti i ne obavještava. “Slučaj Takado” bio je prekretnica. Povezan je sa 63- godišnjom Japankom Misae Takado s dijagnozom malignog tumora jetre. Trebala je biti operirana, no izjasnila se kao Jehovina svjedokinja, i kao takva, željela je “beskrvni kirurški zahvat” koji isključuje transfuziju krvi. Liječnici su obećali pod uvjetom da potpiše dokument koji njih i bolnicu oslobađa odgovornosti za posljedice. Nakon operacije bila je uvjerena da nije primila transfuziju, dok jedan bolničar nije to otkrio. I tako potkrijepio svoju tvrdnju kako liječnici varaju bespomoćne bolesnike.: 

U Japanu je sve do pojave bioetike vladala vrlo snažna tradicija liječničkog paternalizma (pater – otac) , prema kojem liječnik ne traži od pacijenta suglasnost za tretman, nego ga čak o bitnim pitanjima njegove bolesti i ne obavještava. “ Slučaj Takado” bio je prekretnica. Povezan je sa 63- godišnjom Japankom Misae Takado s dijagnozom malignog tumora jetre. Trebala je biti operirana, no izjasnila se kao Jehovina svjedokinja, i kao takva, željela je “beskrvni kirurški zahvat” koji isključuje transfuziju krvi. Liječnici su obećali pod uvjetom da potpiše dokument koji njih i bolnicu oslobađa odgovornosti za posljedice. Nakon operacije bila je uvjerena da nije primila transfuziju, dok jedan bolničar nije to otkrio. I tako potkrijepio svoju tvrdnju kako liječnici varaju bespomoćne bolesnike .

Kako su 60-tih godina 20. st. Ameriku potresali različiti zahtjevi građana za većim pravima pacijenata, legalizacijom abortusa, etičnošću medicinskih eksperimenata, humanom uporabom nove medicinske tehnologije koji se pretvorio u “bioetički pokret” i pridružio se nizu brojnih društvenih i kulturnih pokreta u to vrijeme: pokret za ljudska prava, pokret za mir (Vijetnam), ravnopravnost spolova i sl. Sve je rezultiralo time da se već 70.-tih bioetika predaje na fakultetima u SAD, a od 80.-tih i u nas. : 

Kako su 60-tih godina 20. st. Ameriku potresali različiti zahtjevi građana za većim pravima pacijenata, legalizacijom abortusa, etičnošću medicinskih eksperimenata, humanom uporabom nove medicinske tehnologije koji se pretvorio u “bioetički pokret” i pridružio se nizu brojnih društvenih i kulturnih pokreta u to vrijeme: pokret za ljudska prava, pokret za mir (Vijetnam), ravnopravnost spolova i sl. Sve je rezultiralo time da se već 70.-tih bioetika predaje na fakultetima u SAD, a od 80.-tih i u nas.

Biotika je danas široko područje na kojem se isprepliću etička/moralna pitanja i problemi ne samo medicine i zdravstva, nego također pitanja ekologije, zaštite životinja, tehnologije i industrije lijekova.: 

Biotika je danas široko područje na kojem se isprepliću etička/moralna pitanja i problemi ne samo medicine i zdravstva, nego također pitanja ekologije, zaštite životinja, tehnologije i industrije lijekova.

Slide 9: 

Hans Jonas Nepovratni procesi uništenja prirode, genetska manipulacija prirodom i čovjekom u središte etičkih rasprava stavljaju pojam odgovornosti. Jonas uvodi novi kategorički imperativ koji glasi: "Djeluj tako da učinci tvojih čina ne budu razarajući za buduću mogućnost ovakvog života" ili " Ne uništavaj uvjete za beskonačni nastavak čovječanstva na zemlji."

Slide 10: 

Jonas govori o etici očuvanja, odgovornog odricanja. Ne smijemo sve što možemo. Bez obzira radi li se o fascinaciji pred tehnički izvedivim u medicini, o umjetnom održanju tijela na životu zbog korištenja organa, o snu besmrtnosti ili genetskoj manipulaciji ili o kloniranju, pokazuje koje su posljedice moguće kada čovjek počne preuzimati ulogu stvoritelja i nadčovjeka .

Čovjek može puno, no smije li?: 

Čovjek može puno, no smije li? Domaći rad: