Fado:
Fado Fado , u prijevodu sudbina, je glazbeni žanr koji se prati od 1820-ih u Portugalu, ali vjerojatno ima ranije početke. Karakteriziraju ga tužne melodije i tekstovi, često o moru i životu siromašnih. Naziv za glazbu je saudade, u prijevodu nostalgija, čežnja za domom. Neki entuzijasti tvrde da je fado mješavina ritmova afričkih robova s tradicionalnom glazbom Portugala, uz arapske utjecaje. Postoje dvije glavne vrste fada, lisabonski fado i coimbranski fado. Lisabonski stil je popularniji dok je coimbranski profinjeniji. Moderni fado je iznimno popularan u Portugalu i izvode ga mnogi poznati glazbenici. Tradicionalno, dobra izvedba fada u Lisabonu se pohvaljuje pljeskanjem ruku, dok se to u Coimbru radi vrstom nakašljavanja. Oba pravca su danas prihvaćena kao nacionalna glazba cijenjena u inozemstvu, unatoč manjoj popularnosti u samom Portugalu. Neki od međunarodno najistaknutijih izvođača fada su Amália Rodrigues, Mariza, Mafalda Arnauth, Mísia, Dulce Pontes, Madredeus i Cristina Branco.