Internet marketing - lekcija 5 - Eticka i pravna pitanja

Uploaded from authorPOINTLite
Views:
 
Category: Education
     
 

Presentation Description

No description available.

Comments

Presentation Transcript

ETIČKA I PRAVNA PITANJA: 

ETIČKA I PRAVNA PITANJA Oznaka predmeta: MK 250 Naziv predmeta: INTERNET MARKETING Predavanje br. 05 Čas: Trajanje: XX min Nastavna jedinica: Nastavna tema: ETIČKA I PRAVNA PITANJA Pripremio: Petar Kočović Copyright © Fakultet informacionih tehnologija, Beograd. Kopiranje i umnožavanje nije dozvoljeno.

Ciljevi: 

Ciljevi Upoređivanje kontrasta etike i prava Diskusija implikacije etičkih kodova i samoregulacije Identifikacija osnovnih problema u okviru tradicionalnog i digitalnog sadržaja Objasniti osnovna pitanja vezana za pravo na kopiju, patent, robnu marku i vlasništvo podataka u odnosu na Internet Osvetliti ključne etičke i pravne brige vezane za onlajn izražavanje

SOFTVERSKA PIRATERIJA: 

SOFTVERSKA PIRATERIJA

Da li ste ikad prekršili zakon sedeći za vašim računarom?: 

Da li ste ikad prekršili zakon sedeći za vašim računarom? 40% softvera širom sveta je bilo piraterizovano 2001 godine. Ukupan gubitak: 10.7 biliona USD 840,000 Internet sajtova je prodavalo falsifikovani softver kao original Lideri u pirateriji: Vijetnam (97%), Kina (94%), Indonezija (89%), Ukrajina (89%) i Rusija (88%) -(SAD - 25%) Microsoft veruje da je obrazovanje jedini način da se spreči piraterija. Da li delite mišljenje?

Pregled etičkih i pravnih pitanja : 

Pregled etičkih i pravnih pitanja

Etika i pravo: 

Etika i pravo Etička i pravna pitanja se često tretiraju odvojeno. U stvarnosti, etika i pravo su tesno u vezi. Etika se bavi vrednostima i praksom profesionalaca i ostalih koji imaju ekspertska znanja u specifičnim oblastima. Etika nastoji da uzme u obzir brige i vrednosti društva u celini. Pravo je slično etici kada se izražava vrednost, ali dok etika može da se usmeri prema pojediničnim ili grupnim nastojanjima, zakoni se normalno kreiraju za širu namenu, sa ciljem adresiranja nacionalnih ili ponekad međunarodnih tema. Javno nastojanje, u svim ovim instancama, reflektuje se preko činjenice da je zakon često rezultat političkih i socijalnih kompromisa. Etika značajno učestvuje u razvoju pravnih normi – ponekad utičući na zakonodavce, sudije i ostale činjenice, direktno konsultujući zainteresovane grupe za savet. U oblasti digitalnog marketinga, uloga etike je jako važna jer su iskustvo i praksa onih koji rade na ovom polju izuzetno bitni onima koju su optuženi za protivpravno korišćenje.

Etika i etički kodovi: 

Etika i etički kodovi Studija etike stara preko 2500 godina Hipokratova zakletva IEEE Code of Ethics American Marketing Assosiation (AMA) Code of Ethics Moderna tehnologija – radikalni izazov Etika se prilagođava novim alatima

Intelektualno vlasništvo: 

Intelektualno vlasništvo Vlasništvo nad nematerijalnim podacima

Samoregulacija: 

Samoregulacija Samoregulacioni model ukazuje na sposobnost privatnog sektora da brzo identifikuje i reši probleme specifične u svojim oblastima nadležnosti, naročito kada se uporede sa prividno konfuznim, kontradiktornim i dugačkim pravnim procesima. Problemi se gomilaju u okviru tehnoloških okruženja i podložni su ekspertizi uz učešće predstavnika tržišta Kada je konsenzus dostignut, uniformnost se dostiže preko žalbi učesnika iz čega sledi izrada ili revizija etičkog koda, uz neophodno obrazovanje provajdera i potrošača.

Vlade i pravo: 

Vlade i pravo Vlade najmanje obraćaju pažnju na oblast zaštite od falsifikovanja i na pitanja koja zadiru u privatnost dece. Izuzeci: Australian Bureau of Consumer Affairs - da je uvođenje prava na zaštitu od falsifikovanja bitno za sigurnost potrošača. Američki Federal Trade Commision - odredio prioritete falsifikovanja u SAD i inostranstvu.

Privatnost: 

Privatnost Relativno je nov u obe discipline: pravu i etici. Proizvod 20. veka. Prvi slučaj zabeležen 1890 godine Samuel Warren i budući sudija višeg suda Louis Brandeis publikovali članak koji urgira prepoznavanje prava na privatnost u američkom pravu. Tadašnja definicija: „pravo na ne uznemiravanje“ („right to be left alone“) Reakcije na ovaj fenomen zrelog industrijskog i tehnološkog društva, uključujući masovnu distribuciju dnevnih novina, razvoj uređaja za slušanje i široka upotreba fotografije. Privatnost se vrtela oko informacije i načine njene isporuke. Razlog za konfuziju: nedostatak definicije privatnosti u američkom ustavu Prihvaćena na Vrhovnom Sudu SAD, 1965, u postupku Griswold protiv Connecticuta, koji su tražili da privatnost prilikom upotrebe kontraceptivnih sredstava bude usklađena sa brojnim elaborisanim ustavnim pravima, koja uključuju prisnost, slobodu od ilegalnih istraživanja i oduzimanja, samo inkriminacije i privatnih prava žena pri donošenju odluke o reprodukciji.

Privatnost (nast): 

Privatnost (nast) U SAD je privatnost adresirana kao običajno pravo Ovaj pojam se odnosi na odluke, pretpostavke i sudsku praksu. Aranžiran u četiri kategorije: nerezonsko nametanje u odvajanje od drugog, nerezonski publicitet tuđeg privatnog života dodeljivanje nečijeg imena ili izgleda publikacija tuđih ličnih informacija u pogrešnom svetlu Identifikacija centralnih atributa potpada u tri opšte oblasti. koncept prava na privatnost (teorija povučenosti)- želja da se ostane izolovan od društva. Ovaj model ohrabruje zakon i etičke standarde koji su orijentisani prema održavanju lične distance i kažnjavanje onih koji prelaze granice koje su postavili pojedinci. kontrola pristupa, omogućavaju osobama da razumno regulišu informacije koje izdaju. model autonomije: identifikacija privatnih sadržaja neophodnih da osoba donosi životne odluke. Model iziskuje slobodu od prinudne upotrebe ličnih informacija kao i mogućnost da se ostane sam kada je to neophodno

Privatnost (nast): 

Privatnost (nast) Otežavajuća činjenica: privatnost postoji kao jedna od mnogih vrednosti U okviru društva suprotstavlja se brigama lične i javne bezbednosti, ekonomičnosti i čak socijalnim i fiziološkim potrebama za druženjem (asocijativnost sa drugim osobama) – proces koji zahteva razmenu osetljivih informacija. Često ljudi žele da daju lične informacije radi opšte dobiti koje mogu da očekuju – kreditne kartice, frequent flyer miljaža i bezbednosne informacije na aerodromima su samo neke od tih situacija. U tim slučajevima, etika i zakoni pokušavaju da obezbede smernice u finalnim odlukama pomoću kritičnih ispitivanja definicija, prioriteta i implikacija.

Privatnost u digitalnom kontekstu: 

Privatnost u digitalnom kontekstu AMA Code of Ethics for Marketing na Internetu „Informacije prikupljene od potrošača treba da budu poverljive i da se koriste samo za određenu namenu“

Nizovi klikova (clickstreams): 

Nizovi klikova (clickstreams) Leta 2000te - DoubleClick, onlajn firma za oglašavanje prikupila i obradila veliku količinu ličnih podataka potrošača. Prikupio podatke sa 11000 veb sajtova Pristup informacija - pri kliktanju, kojom prilikom su korisnici mogli da vide sajtove sa proizvodima. Sistem zapisivao odgovore, poznate kao nizove klikova (clickstreams) u okviru vlastitih baza podataka. Nizovi klikova su zatim bili dostupni za oblikovanje profila korisnika, omogućavajući prenos podataka Korisnici nisu pitani za odobrenje prenosa njihovih podataka na druge sajtove. DoubleClick sakupio oko 100,000 onlajn profila.

Nizovi klikova (nast): 

Nizovi klikova (nast) DoubleClick kupio drugu kompaniju Abacus-Direct i razmenio baze FTC se žalio, navodeći da su koalcija privatnosti, građanskih prava i tržišnih grupa povređeni, Ciljevi: da zaštiti potrošače od onlajn prikupljanja podatka spreči spajanje i objavljivanje podataka bez znanja i dozvole subjekata.

Kolačići (Cookies): 

Kolačići (Cookies) Jednom smešteni, mogu da budu preneti sa računara korisnika na neki od veb sajtova Mogu da prenesu onlajn informacije i kreiraju karakteristike koje su nalik onima u elektronskoj trgovini (da simuliraju elektronsku trgovinu u najgorem slučaju) Mogu da podsete kupca na proizvode iz liste želja, kako bi ih ovaj ponovo kupio Ustvari, potrošač je već naručio i platio date proizvode ili usluge Značajno: drugi podaci koji mogu da se prikupe putem kolačića uključuju puno ime, e-mail i poštanske adrese, telefonske brojeve i geografsku lokaciju kao i lokaciju računara i vreme provedeno onlajn na Internetu.

Kolačići: 

Kolačići Mogu da se konfigurišu u okviru pretraživača da rade samo uz posebnu dozvolu Izvršavaju se automatski izvršavaju bez akcije korisnika. Mogu da se kombinuju sa ostalim digitalnim informacijama Mogu da se prenose između servera ili prodaju svakome sa kapacitetom da se čitaju računarski generisani podaci. Na ovaj način – prikupljanje podataka dovodi sve u mnogo problematičniju situaciju.

DoubleClick kontroverza: 

DoubleClick kontroverza Privatnost - kao blisko vođeno pravo prema sebi. Mogućnost da se ostane isključen iz neželjenih nametanja kao i sposobnost kontrole otkrivanja ličnih podataka mora biti strogo pretpostavljeno Ova pozicija brani polisu koja dozvoljava pojedincima da bude jasno informisana o bilo kom prikupljanju podataka i zatim se donosi odluka da se u tome učestvuje ili ne učestvuje Oni koji su podržavali sistem kao što su DoubleClick brane pretpostavku da najveći broj korisnika osećaju dobrobit od ciljnih oglašavanja Oni podržavaju politiku učestvovanja, što pretpostavlja da prikupljanje podataka može da se odigra, ali dopušta korisnicima da odbace saglasnost različitim metodama, uključujući slanje e-mailova sakupljačima sa zahtevom da budu izbrisani iz njihove baze.

Double click: 

Double click Kritičari sistema da se ne vodi postupak protiv sakupljača brane svoj stav na činjenici da najveći broj korisnika nema značajnog znanja kako računari rade ili obrađuju podatke Pitaju se da li će prosečna osoba preduzeti korake neophodne da se uskrate podaci i sugerišu da su mnoge rutine za prikupljanje podataka zbunjujuće i da se zato uspešno izvršavaju Protivnici ove procedure naglašavaju da istraživanja koja uključuju potrošače radi ciljanih oglašavanja treba da se prikupljaju bez obzira da li se korisnici sa time slažu ili ne Danas ni u pravu SAD ne postoji saglasnost kako da se reši ova debata Mnoge kompanije ne dozvoljavaju da se informacije koje su oni prikupili šire dalje po ostalim veb sajtovima

Privatnost: 

Privatnost FTC doneo preporuku 2001 godine: obavezu da se obezbedi jasno upozorenje da se prikupljaju podaci zabranjeno je kombinovanje postojećih podataka sa ličnim informacijama jer to mora eksplicitno da se naznači i da se dobije dozvola za prikupljanje od korisnika Podaci koji se prikupe preko kolačića biće rutiski izbrisani i novi kolačići će biti programirani kako bi se deaktivirali u petogodišnjem intervalu DoubleClick je inicirao program širokog obrazovanja potrošača o privatnosti

Privatnost - Java: 

Privatnost - Java Java - veb orijentisan programski jezik Dopušta učitavanje i izvršavanje programa ili štiva (applet) na pojedinim računarima Poboljšanja za animacije, veb bazirane simulacije i ostale korisne dodatke hipertekstu Može da se iskoristi za pravljenje programa poznatih kao neprijateljsko štivo (engl hostile applet), Koristi se za tajni pristup i prenos podataka na hard diskove, uključujući e-mail adrese, zapise sa kreditnih kartica i ostale informacije vezane za bezbednost.

Privatnost – mobilni agenti: 

Privatnost – mobilni agenti Inteligentni mobilni agenti su narastajuća tema od interesa u okviru veb marketinga i istraživanja u oblasti računarskih nauka Agenti su programi i podaci koji mogu da migriraju u okviru veba, sa jednog računara na drugi. Potencijalni poslovi: pretraživanje sajtova ili kupovina proizvoda Kritike na račun agenata brinu one čije su preference izabrane ili kontrolisane od strane entiteta koji nije „vlasnik“. Takve situacije treba ograničiti na mogućnost pojedinca da donese autonomnu odluku

Privatnost i deca: 

Privatnost i deca Kolekciju materijala o deci Izveštaj FTC iz 1998 89% dečjih sajtova koristi mehanizme za prikupljanje i identifikaciju korisničkih podataka 46% ovih sajtova ne obelodanjuje polise o prikupljanju ili korišćenju Samo 10% istraženih sajtova sadrži klauzulu o roditeljskoj kontroli.

Privatnost i deca: 

Privatnost i deca Kongres SAD je usvojio Akt o onlajn zaštiti dece (Children’s Online Protection Act (COPPA)). Zahteva da veb sajtovi i ostali onlajn mediji koji namerno prikupljaju informacije od dece starosti do 12 godina: Treba da obaveste roditelje Treba da obezbede verifikovano odobrenje roditelja pre nego što se izvrši prikupljanje, korišćenje ili otkrivanje podataka Dopusti roditeljima da pregledaju i koriguju informacije Omoguće roditeljima da zaštite buduće korišćenje ili prikupljanje podataka Ograniče prikupljanje ličnih informacija za dečje učešće u igrama, nuđenju nagrada i srodnim aktivnostima. Utvrde procedure koje štite „poverljivost, bezbednost i integritet prikupljenih ličnih informacija“ Korisnici e-maila su obezbeđeni o privatnosti ugovorima sa ISP

Međunarodna privatnost: 

Međunarodna privatnost 1998 - Direktiva EU o zaštiti podataka -stupila na snagu Zahteva od članica država da propišu nacionalne zakone kako bi zaštitili „fundamentalna prava i slobode prirodnih osoba i delimično njihova prava na privatnost uz poštovanje obrade ličnih podataka.“ Direktiva zahtevala da: Subjekat bude obavešten kako se njihovi podaci koriste i daće mu predočene mogućnosti da pogleda i ispravi informacije Upotreba podataka bude ograničena samo za naznačenu svrhu Će poreklo podataka biti uključeno, ako je izvor poznat Se utvrde procedure za kažnjavanje ilegalnih aktivnosti Prikupljanje podataka sadrži mogućnosti obaveštavanja o izvođenju akcije Prikupljanje osetljivih podataka ne sme da se izvodi bez izričite dozvole onog ko ih daje Svaki međunarodni tranfser podatka će biti izvršen samo sa državama koje imaju predložene zakone o zaštiti privatnosti

Međunarodna privatnost – bezbedna luka (safe harbour): 

Međunarodna privatnost – bezbedna luka (safe harbour) U martu 2000, US Department of Commerce i Evropska komisija su postigle sporazum da organizacije u SAD treba da predlože seriju mera za zaštitu podataka građana Evropske Unije, pod nazivom bezbedna luka (engl. Safe harbour) Mora da bude jasno naznačeno da će podatke koristiti i treća strana, kao i klauzula o bezbednosti, integritetu podataka, eventualnoj nadoknadi i pravnom dejstvu na prikupljene podatke Kritike na ovaj predlog su bile takve da on nije usvojen

Minimum zahteva o etičkom korišćenju potrošačkih informacija: 

Minimum zahteva o etičkom korišćenju potrošačkih informacija FTC: Obaveštenje: korisnici treba da se informišu o načinu prikupljanja podataka pre nego što se podaci prikupe Odobravanje: korisnicima treba da se dozvoli da izaberu da li da učestvuju ili da ne učestvuju u prikupljanju podataka Pristup: korisnici treba da imaju mogućnost da pristupe njihovim podacima i da ih koriguju ukoliko su pogrešni Bezbednost: polise koje obezbeđuju integritet podataka i zaštitu od neželjenog korišćenja treba da postoje Primena: korisnici treba da imaju informacije o onima koji prikupljaju podatke

Digitalno vlasništvo: 

Digitalno vlasništvo

Pravo na kopiju (Copyright - ©) : 

Pravo na kopiju (Copyright - ©) adresira područje ideja – specifično, pravo da se publikuje ili umnoži izraz tih ideja U konvencionalnom svetu, pravo na kopiju se odnosi na zaštitu izraza i ideja formatima kao što su knjige, zapisi i filmovi doktrina prve prodaje se ograničava na mogućnost vlasnika kopije da ostvari profit

NET Akt: 

NET Akt 1997, Bil Klinton potpisao je No Electronic Theft (NET) Act (Akt o zabrani elektronske krađe) Proširuje na računarske sadržaje i izaziva sankcije kada se krađa odnosi kako na komercijalne tako i privatne finansijske dobiti bilo reprodukcijom bilo distribucijom jedne ili više kopija materijala koji je zaštićen pravom na kopiju i čija vrednost iznosi više od 1000 USD maloprodajne vrednosti Kazne po ovom aktu mogu da uključe kriminalnu obradu Kritičari su verovali da je definicija kršenja bila problematična jer je morala da se pomeri od tradicionalnog značenja, koja se normalno dodeljivala stalnom ili povremenom reprodukcijom (poznatije kao ukrašavanje, doterivanje). Ovo je uključivalo elektronsku distribuciju bez reprodukovanja. Dodatna debata se razvila na temu o ekonomskoj vrednosti elektronskog materijala.

DMCA akt: 

DMCA akt Donet 1998 u SAD, na koji se pozivaju mnoge softverske kuće je Digital Millenium Copyright Act (DMCA) Bazira na 2 sporazuma iz 1996 Svetske organizacije za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization (WIPO)) Zakon kriminalizuje proizvodnju i širenje tehnologije, uređaja ili usluga sa namerom da se osujeti merenje (poznato kao upravljanje digitalnim pravima – engl Digital Rights Management ili DRM) koji kontrolišu pristup radu koji podleže pravu na zaštitu od kopiranja, bez obzira da li je pogaženo i samo pravo na kopiranje. DMCA ima strogu kaznenu politiku sa visokim kaznama Zakon ograničava odgovornost ISP za materijal koji se odnosi na kršenje prava na zaštitu kopije korisnika Interneta

EUCD direktiva: 

EUCD direktiva 2001 EU: Direktiva o zaštiti kopija (EU Copyright Directive - EUCD)-obradila iste teme kao DMCA DMCA je principijelnija inovacija na polju prava na kopiju, izuzimanje od direktne ili indirektne odgovornosti ISP i ostalih posrednika je što je posebno adresirana U EU je obrađeno u okviru Elektronske trgovačke direktive (Electronic Commerce Directive). Za razliku od SAD, u EU su direktive samo na nivou preporuka - mora da ih usvoji svaka članica posebno

Robne marke ™ i ®: 

Robne marke ™ i ® Robne marke mogu da se registruju u okviru vlada određenih država Registrovane ili ne, u mnogim državama se štite i aktima Robne marke: vrsta intelektualnog vlasništva Predstavljaju: tipično ime, reč, frazu, logo, simbol, konstrukciju, lik ili kombinaciju ovih elemenata Postoji i klasa nekonvencionalnih robnih marki koje ne potpadaju u ove standardne kategorije Na ovaj način se marka smatra zaštićenom Zabranjeno tkz razblažavanje (dilution), tj mogućnost da se identifikuju odlike zaštićene robe ili usluga u odnosu na falsifikovanu

Sajberokupacija (Cyberquatting): 

Sajberokupacija (Cyberquatting) Obuhvata registraciju domena koji je nalik ili duplicira imena postojećih korporacija ili drugih entiteta Oni koji su prvi registrovali ime najčešće nemaju nikakvih veza sa naknadnim stanjem Domeni se posle nude na prodaju po ceni koja je značajno veća od one koja je originalno plaćena 1999, Bil Klinton potpisao Antocyberquatting Consumer Protection Act Osoba može da bude optužena za zloupotrebu, da je registrovala, saobraćala ili prodavala zadržana imena domena koja su identična ili slična tako da izazivaju konfuziju kako bi zaštitila robnu marku ili su oslabile značenje robne marke Primer: www.whitehouse.org i www.whitehouse.gov.

Metatag: 

Metatag HTML iskazi koji opisuju veb sajt sadržaj Pretraživač ih ne prikazuje Dozvoljavaju pretraživačima da identifikuju sajtove relevantne po temama za one koje ih pretražuju Metatagove definišu HTML autori, moguće je umetnuti reči ili fraze koji su ukalkulisani da obezbede optimalnu atraktivnost koja uključuje materijalnu zaštitu robne marke

Ključne reči: 

Ključne reči Upotreba ključnih reči je strogo definisana Ne mogu da se koriste na sajtovima kojima to nije dopušteno Treba da se traži dozvola za upotrebu pojedinih ključnih reči

Hiperlinkovi: 

Hiperlinkovi Nekorektna upotreba hiperlinkova omogućava prenos informacija sa jednog sajta na drugi Može da se izazove konfuzija ili da ciljnom sajtu oduzme prihod što se ostvaruje prodajom oglasa Primer: duboki linkovi su bili predmet parnice kada je Majktosoftvov Siettle Sidewalk kreirao dubinske linkove na prodaju gradskih događaja na sajtu Ticketmastera Ticketmaster naveo da je praksa razdvojila Ticketmaster robnu marku i oformila nekorektnu konkurenciju. Majkrosoft je preko Sidewalka uzvratio da je postavljanje bilo kog materijala na javnim površinama u okviru veba dostupno za pristup. Ovi suprotstavljeni stavovi nikad nisu doveli do rešenja, ali je Majkrosoftu naloženo da može da napravi linkove samo na Ticketmasterovu naslovnu stranu.

Uokvirivanje (framing): 

Uokvirivanje (framing) Proces u kome je veb pretraživač instruiran da podeli sebe na dve ili više particija i da se učita u okviru dela materijala koji se dobija sa drugog veb sajta radi izvršavanja automatskih linkova Spor Washington Post protiv TotalNEWS, Inc. TotalNews je optužen da je u četiri rama na svom sajtu „krao“ vesti sa sajta Washington posta bez dozvole Washington posta Danas se ovo rešava preko RSS Feed funkcije (odobrava je davaoc informacija korisniku informacija) Washington Post je optužio TotalNEWS za nelegalno korišćenje njihovog sadržaja

Patenti: 

Patenti Polje u razvoju U Srbiji se ova procedura odvija preko patentnog zavoda koji odobrava patente U SAD su patentna prava, kao i prava na kopiju, vezana za ustav Javni pristup patentiranom materijalu je obezbeđen nakon što vreme za patente istekne i nakon što patent postane dostupan Uključivanje softvera pod patentno pravo je uveliko bazirano na tvrdnji da programi mogu da opišu inventivan proces Suprotna mišljenja se odnose da se softver i njegovi koreni sastoje od algoritama i formula koje su po prirodi generičke, pa samim tim ne mogu da budu ničije vlasništvo Oblast Internet fokusa centriran je oko upotrebe poslovnih patenata pristupa i metoda za izvođenje trgovačkih aktivnosti Trenutno, zaštita patenata se traži za reverzne onlajn aukcije, sigurnu obradu kreditnih kartica i podsticajne metode za oglašavanje na veb sajtovima.

Patenti (nast): 

Patenti (nast) Sudski spor Amazon.com protiv BarnesandNoble.com se odnosio na upotrebu 1-Click rutina za poručivanje Ovo ja sada standardna praksa na Internetu Spor pokrenut 2002 godine i još nije doneto konačno rešenje. Amazon je tražio da polaže pravo na patent Patentna kancelarija SAD je podigla nivo kojim prihvata da aplikacija treba da bude zaštićena u okviru softverskog dela Slučaj Amazona je primer potencijalnog monopolističkog efekta patentnog prava, što je želelo da se izbegne.

Licence: 

Licence Ovi instrumenti se sastoje od ugovora koji se prave između potrošača i isporučioca softvera, koje omogućavaju potrošaču da koristi softver, ali zabranjuje kopiranje i distribuiranje istih. Licence mogu sadržati izuzeća od mnogih zaštita koja normalno mogu da se nađu u potrošačkim transakcijama i ugovorima.

Licenca cepanje omota (shrink wrap) : 

Licenca cepanje omota (shrink wrap) Prati softverske licence Cepanje omota Lomljenje pečata (kada se pojavljuje van softvera) Cepanje na klik (engl clickwrap) kada se od korisnika zahteva da klikom na dugme u okviru programa pokaže da prihvata uslove Jedan vid ovoga je i browsewrap. U svim ovim slučajevima zahteva se da se klauzule ugovora poštuju bez obzira da li je prosečan kupac pročitao sve navode iz ugovora koji se pojavljuju na kutijama disketa, CDova, instalacionih rutina ili u softverskim priručnicima.

UCITA: 

UCITA Akt o jedinstvenim računarskim informacionim transakcijama (Uniform Computer Information Transaction Act (UCITA)) Na snazi u SAD u oblastina onlajn transakcija Pokušava da razjasni i/ili kodifikuje pravila vezana za fer korišćenje, reverzno inženjerstvo, zaštitu potrošača, garancije, licence cepanja omota, kao i trajanje i prava prenosa licence Odobrava licence tipa cepanje omota i cepanje na klik, a daje mogućnost i korisniku da vrati proizvod na trošak prodavca, ako se otkrije da su uslovi za korišćenje licenci prekršeni Prihvaćena samo u 2 države SAD – Virdžiniji i Merilendu Što se više debata rasplamsava, važno je pretpostaviti da se zakoni o intelektualnoj svojini odnose na pozive da se kreira koristan materijal, koji će takođe da bude restriktivan prema razmeni podataka što je direktno vezano sa popularnošću u Internetu.

Tehnologije licenciranja: 

Tehnologije licenciranja Kada kupuje i instalira softver, korisnik je saglasan da koristi Ugovor o licenci za krajnjeg korisnika (End User License Agreement – EULA) Korisnik potrvđuje svoje opredeljenje da koristi dati softver bilo da izabere „Ja se slažem“ ili „“Ja prihvatam“ u procesu instalacije. EULA takođe štiti softversku kompaniju od situacije da softver izazove oštećenje na računaru korisnika.

Tehnologija licenciranja: 

Tehnologija licenciranja Nepoštovanje ugovora je jednostavno. Korisnik jednostavno iskopira CDove i ključeve za aktivaciju (product key) i distribuira besplatno. Korišćenje bez ključeva za aktivaciju moguće određeni broj dana ili otvori određen broj puta Kada jednom korisnik aktivira softver, bilo onlajn ili preko telefona, ograničenje prestaje Aktivacija prekida softversku pirateriju

Borba protiv piraterije: 

Borba protiv piraterije www.siia.net/piracy www.bsa.org U maju 2008 procenjuje se da je u Srbiji stopa piraterije 72% i da je smanjena za 2% (u odnosu na 2007) Procenjeni gubici 72 mil USD Na svetskom nivou, procena piraterije je 38 procenata (za 3 procenta više negu u 2007) Rusija, Kina, Indija i Brazil su svetski lideri u pirateriji Gubici se procenjuju na 48 biliona USD

Piraterija CEE: 

Piraterija CEE Zemlje sa najvišom stopom softverske piraterije u CEE: Moldavija (92 %) i Azerbejdžan (92 %), a sa najnižom Češka (39 %), Mađarska (42 %), Slovačka (45 %) i Slovenija (48 %). Susedi Srbije: Crna Gora (83 %) Albanija (78 %) Bosna i Hercegovina, Bugarska, Makedonija i Rumunija (68 %)

Piraterija u Srbiji: 

Piraterija u Srbiji BSA: za efektivnu borbu protiv piraterije potrebno nastaviti sa edukacijom U junu 2006. Narodna skupština Republike Srbije ratifikovala Zakon o posebnim ovlašćenjima u zaštiti prava intelektualne svojine Zakon pruža jasne ingerencije svim državnim organima, inspekcijskim i drugim nadležnim službama u borbi protiv piraterije. Definišu se kaznene odredbe: novčane kazne vrednosti do 35.000 evra kazne zatvora od 3 do 5 godina naknadu imovinske štete koja dostiže visinu do trostrukog iznosa uobičajene naknade za licence. Poreska uprava - redovne kontrole u preduzećima širom Srbije početkom 2008. godine uvela i proveru legalnosti softvera na računarima

Trgovačke tajne: 

Trgovačke tajne Dobija nove razmere napretkom onlajn tehnologija. Akt o savezoj ekonomskoj špijunaži (The federal Economic Espionage Act) koji se praktikuje u SAD (1996), ima za zadatak da adresira digitalne prednosti, a odnosi se na oblasti kao što su trgovina, naučna i tehnička dostignuća Trgovačke tajne mogu da uključe, ali nisu ograničene na formule, trgovačke podatatke, kodove i modele Mogu da budu smeštene onlajn ili u obliku opipljivih formata. Zaposleni koji poseduju trgovačke tajne mogu da dobiju zabranu od angaživanja u sličnim kompanijama neki period vremena u konkurentskim firmama. U oblasti veb marketinga, taj period iznosi i do godinu dana.

Vlasništvo podataka: 

Vlasništvo podataka Onlajn svet bazira na podacima. Pitanja vezana za posedovanje baza podataka imaju i etičku i pravnu komponentu. Prikupljanje informacija iz banera, na nevidljiv način za njihove klijente, a često i za vlasnike sajta (informacije dobija vlasnik banera !!!). Ovi podaci na klik su jako važni u određivanju faktora kao što je sadržaj sajta i marketinška strategija i vlasništvo podataka. Pauk ili veb robot (engl spidering ili web robot). Proces koristi softversku aplikaciju koja se naziva robot koja može da uđe u ciljani veb sajt kako bi pokupila podatke za potrebe vlasnika robota.

TRIPs: 

TRIPs Prava na trgovinu vezanu za intelektualno vlasništvo (engl The Trade Related Intellectual Property Rights (TRIPs)) iz 1995 godine kao deo programa Svetske Trgovinske Organizacije vezanih za međunarodno pravo. Dobit iz ovog skupa ugovora potpada po zaštitu sui generis. Suprotno od direktive Evropske Unije za baze podataka (EU Database Directive) uključujue zaštitu kompajliranih činjenica. U SAD ovaj zakon još nije donet i na raspravi je.

ONLAJN IZRAŽAVANJE: 

ONLAJN IZRAŽAVANJE

SPAM (Spem): 

SPAM (Spem) Spem je sadržaj koji nije tražen i korisnici se žale na povrede u njihovu privatnost. Brige za teme vezane za privatnost nisu ograničene samo na prenos. Najveća količina spama se generiše iz mejling lista koje su prikupljene iz e-mail adresa koje se šalju na lokacije kao što su veb buletin bordovi ili novinske grupe bez namera da se učestvuje u masovnim e-mailinzima. Danas 3/4 svih spam e-mail poruka na Internetu uzrok je ekonomija velikih brojki. Zbog ovog fenomena industrija spema sve manje zazire od ilegalnih metoda distribucije Setite se samo koliko ste puta videli da ste primili neke poruke u kojima se od vas traži da taj e-mail pošaljete nekome drugome ili da platite samo 10 $ i dobićete bogatstvo. Poruke su vrlo česte i nazivamo ih prevarama odnosno hoaksima. posebno mesto zauzima i slanje e-mailova sa porno sadržajem osobama mlađim od 18 godina. Ove situacije se najstrožije kažnjavanju. U SAD postoji Akt o pristojnom korišćenju računara (Computer Decency Act - CDA) koji reguliše donekle ovu materiju. Akt o zaštiti dece preko Interneta (CIPA). Godine 2002 ovaj akt nije doživeo snagu zakona jer je utvrđeno da ne postoji softver koji može da blokira i adekvatno garantuje da deca neće primiti neželjene sadržaje. Umesto toga naglasak je dat na obrazovanju roditelja i dece.

Najnovija pitanja: 

Najnovija pitanja

Onlajn uprava i ICANN: 

Onlajn uprava i ICANN 1998, Ministarstvo trgovine SAD je kreiralo privatno, neprofitno regulatorno telo koje je bilo odgovorno za administriranje Internet imena i sistema za adresiranje Internet korporacija za dodeljivanje imena i brojeva (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers (ICAAN)). Svrha ICANNa je da rešava konflikte koji nastaju pri dodeljivanju i posedovanju imena. Danas je njihovo polje rada daleko šire, a uključuje i intelektualnu svojinu na Internetu.

Falsifikovanje: 

Falsifikovanje Korišćenje lažnih navoda u cilju ostvarivanja zarade, nije jedinstveno na Internetu. Prevara ( spoofing) se odnosi na osetljive informacije tako da korisnik ima utisak da dolazi od izvora od reputacije kao što je ISP ili kompanije koja obrađuje kreditne kartice. Drugi vid je nevidljiva upotreba progrma koji vrše tajne pozive na lokacije koje su udaljene od nas, a za koje korisnici plaćaju astronomske račune. Ovo je jako aktuelno kod onih korisnika koji Internet koriste preko telefonskih linija.