Predavanje 5 - telekomunikacije 1

Uploaded from authorPOINTLite
Views:
 
Category: Education
     
 

Presentation Description

No description available.

Comments

Presentation Transcript

TELEKOMUNIKACIJE deo 3 Kategorije: 

TELEKOMUNIKACIJE deo 3 Kategorije Petar Kocovic Ecoteh, Beograd, S&M Mart 2006 petar.kocovic@tehnicom.net Član: Američkog društva mašinskih inženjera (ASME) Američkog društva elektornskih i elektro inženjera (IEEE) Njujorške akademije nauka (NYAS)

Što duže živim, to više osećam, da sve ono što je bilo dobro za naše očeve, nije više dobro za nas: 

Što duže živim, to više osećam, da sve ono što je bilo dobro za naše očeve, nije više dobro za nas – Oscar Wilde (1854-1900)

KRITIČNE TAČKE U RAZVOJU TELEKOMUNIKACIJA I NJIHOV UTICAJ NA KOMUNIKACIJE: 

KRITIČNE TAČKE U RAZVOJU TELEKOMUNIKACIJA I NJIHOV UTICAJ NA KOMUNIKACIJE

Joseph Nicéphore Niépce-1826 : 

Joseph Nicéphore Niépce-1826 7. Mart 1765-5. jul 1833 Abraham Lincoln (12. februar 1809 – 15. april 1865), predsednik 1861-1865

Prve novine -The Guardian: 

Prve novine -The Guardian 1826 The New York Times - 1851

Johann Gutenberg (1389-3.2.1468): 

Johann Gutenberg (1389-3.2.1468) Prvi izmislio presu oko 1450

Lincolnu za obraćanje javnosti nije bilo potrebno da ima dobar govor tela.: 

Lincolnu za obraćanje javnosti nije bilo potrebno da ima dobar govor tela. Sve što mu je bilo potrebno je da dobro piše !!!

Zašto je Milošu Obrenoviću bio potreban Vuk?: 

Zašto je Milošu Obrenoviću bio potreban Vuk? 1788-1862 1787-1864

Nikola Tesla (1856-1943): 

Nikola Tesla (1856-1943) 1896 podneo patent za radio

Prvi radio – oko 1920: 

Prvi radio – oko 1920

Radio program: 

Radio program Prvo uključenje u radio program je bilo 1923 godine izmedju New Yorka i istočnih zemalja Prvo uključenje izvela američka radio kompanija NBC

Winston Churchill: 

Winston Churchill Majstor govora, ali bi danas u vizuelnoj eri manje postigao nego što je postigao

John Loggie Baird (13. avgust 1888 – 14. jun 1946): 

John Loggie Baird (13. avgust 1888 – 14. jun 1946) Pronašao TV 1932 Prvi komercijalni TV aparati – Telefunken 1935

Pioniri umeća govora tela: 

Pioniri umeća govora tela Glumci iz doba nemog filma Sir Charles Spencer Chaplin, (April 16, 1889 –December 25, 1977)

KAKO JE SVE POČELO?: 

KAKO JE SVE POČELO?

Telekomunikacioni giganti: 

Telekomunikacioni giganti

Alexander Graham Bell: 

Alexander Graham Bell Mr. Watson, come here, I want you." With these historic words Alexander Graham Bell called to his assistant Thomas Augustus Watson over the so-called "telephone," and an industry was born. The place: 5 Exeter Place, Boston, Massachusetts The time: evening, March 10, 1876

Mihajlo Pupin Octobar 4, 1858, Idvor, Austro ugarska March 12, 1935, New York, N.Y., U.S.A. : 

Mihajlo Pupin Octobar 4, 1858, Idvor, Austro ugarska March 12, 1935, New York, N.Y., U.S.A. Otac prenosa signala na daljinu

NIKOLA TESLA (10. july 1856 Smiljan Austrougarska - 8. March 1943 New York): 

NIKOLA TESLA (10. july 1856 Smiljan Austrougarska - 8. March 1943 New York) Otac bežičnog prenosa podataka

Prvi Transatlanski kabl: 

Prvi Transatlanski kabl Nakon izuma teleprintera, 1838, Samuel Morse 16. avgusta 1857 (1855-1857) prenesena prva poruka (engl kraljica Victoria i presednik SAD Buchanan)

Transatlanski telefonski kabl: 

Transatlanski telefonski kabl Prvi telefonski kabl:1956 Broj simultanih telefonskih linija izmedju Evrope i SAD: 36 Procena: to će biti dovoljno za narednih 15 godina Cena po minuti razgovora: New York-London -300 USD (izraženo u USD iz 2004)

Prvi komercijalni geostacionarni komunikacioni satelit: 1965: 

Prvi komercijalni geostacionarni komunikacioni satelit: 1965 Intelsat I (Early Bird): 240 kola Naredni: Intelsat V (1980): 12,500 Telefonskih kola Intelsat VI (1989): 33,000 Telefonskih kola

Prvi Transatlantski fiber optički kabl (1988): 

Prvi Transatlantski fiber optički kabl (1988) TAT-8: 40,000 Telefonskih kola Naredni fiberoptički kablovi: 1992: TAT-9: 80,000 Telefonskih kola 1996: TAT-12: 300,000 Telefonskih kola

ELEMENTI TELEKOMUNIKACIJA: 

ELEMENTI TELEKOMUNIKACIJA

PRIJEMNIK-PREDAJNIK: 

PRIJEMNIK-PREDAJNIK Komunikacioni kanal

Širina pojasa - Bandwidth: 

Širina pojasa - Bandwidth

Širina telefonskog pojasa za glasovni prenos: 

Širina telefonskog pojasa za glasovni prenos

Osnovni pojas - Baseband: 

Osnovni pojas - Baseband To je prenosni metod koji trenutni strujni puls direktno prenosi preko kabla (kanal). Sa povećanjem rastojanja signal slabi Na slabljenje signala utiču i spoljnje smetnje (buka motora...) Primer za baseband je eternet

Široki pojas - Broadband: 

Široki pojas - Broadband To je bilo koja tehnologija koja prenosi signal najvećim brzinama preko telefonskih linija Broadband sistemi uključuju: ISDN (Integrated Services Digital Network) 64 kb/sec-128 kb/sec (bazni) n x 64kb/sec (primarni) ATM (Asynchronous Transfer Mode) Frame Relay Leased lines T1 (1,544 mbit/sec) preko 2 para upletenih žica T3 (45 mbit/sec), n x 64 kb/sec DSL (Digital Subscriber Line) – familija usluga preko telefonskih žica CATV – kablovska televizija Broadband Wireless – mikrotalasna i milimetarska tehnologija za prenos signala sa bazne stanice do klijenta

TIPOVI TELEKOMUNIKACIJA: 

TIPOVI TELEKOMUNIKACIJA Point-to-Point (PtP) (preko radio i laserskih frekvenci)-bežično Internet VOIP Point-to-Multipoint (PT2MP) GigaHercne frakvence Broadcasting Distribucija programa ili podataka velikom broj pretplatnika preko javnih adresa

BAUD RATE: 

BAUD RATE U telekomunikacijama i elektronici, baud je mera “količine signala”, tj. broj promena u prenosnom mediju u sekundi, modulisanog signala. Primer: 250 baud znači da je 250 signala preneseno u jednici vremena. Ako je jedinica vremena sekunda onda je to 250 baud/sec Napomena: Baud rate nije isto što i data rate (tkz "bits per second“, bps). Jean-Maurice-Émile Baudot, (September 11, 1845 – March 28, 1903)

ISDN: 

ISDN Integrated Services Digital Network (ISDN) je tip telefonskog mrežnog sistema, napravljan da dopusti digitalni prenos podataka glasa i podataka preko običnog para bakarnoih žica. Rezultat je bolji kvalitet i veće brzine nego kod analognih sistema. Originalni naziv: "Integriertes Sprach - und Datennetz" (nemački za "integrated voice and data net").

KONFIGURACIJE ISDN-A: 

KONFIGURACIJE ISDN-A Dva tipa kanala: B (Bearer)-podaci i D (Delta) – signali (a mogu i podaci) Dva tipa pristupa ISDNu: BRI (Basic Rate Interface, takodje i BRA-Basic Rate Access) se satoji od 2 kanala, svaki po 64kb/sec i 1kanala 16 kb/s (2B+D) PRI (Primary Rate Interface, takodje i PRA – Primary Rate Access) se sastoni od n kanala po 64 kb/sec i 1 D kanala od 64 kb/s (nB+D) Broj B kanala u PRI zavisi od država: Severna Amerika i Japan: 23B+1D = 1.54 mb/s (T1) Evropa i Australija: 30B+1D=2,2048 mb/sec (E1)

KOJE TIPOVE KOMUNIKACIJA ISDN PRENOSI: 

KOJE TIPOVE KOMUNIKACIJA ISDN PRENOSI Osim glasa, ISDN ima zadatak da podatke prenese preko 64 kbit/s kanala koji su modulisani pulse-code tehnologijom, obezbeđujući pristup tradicionalnim PSTN sistemima za prenos glasa.

PSTN: 

PSTN Public switched telephone network (PSTN) is je koncentracija svetske javne telefonske mreže. Na sličan način je Internet koncentracija svetske javne IP paketske (IP – Internet Protocol) mreže.

ISDN prednosti: 

ISDN prednosti Three-Way Call Call Forwarding Caller ID (danas moguće i kod analognih linija) Višestruki simultani pozivi (jedan po B kanalu) –pojavom mobilne telefonije ovo više nije prednost

T-Nosač: 

T-Nosač

T1 nosač: 

T1 nosač

E1-E3: 

E1-E3 Evropski standard E1 - 2,048 mbit/s (32 slota x 8 bitni prijem i predaja X 8000 cikl u sekundi) E3 – 32,768 gbit/sec (52 slota x 8 bitni prijem i predaja x 8000 cikl u sekundi)

MODEM: 

MODEM Modem (modulator/ demodulator) je uređaj koji moduliše noseći signal da bi enkodirao digitalnu informaciju i demodulisao takav signal da bi dekodirao prenesenu informaciju. Cilj je proizvesti signal koji će biti prenesen lako i dekodiran da proizvede originalni digitalni podatak. Bell system, dataphone, 1957 Akustični par

ISDN MODEMI: 

ISDN MODEMI Zovu se i TERMINAL ADAPTERI Imaju interfejse za RS232, USB

KONFUZIJE OKO BROADBANDA: 

KONFUZIJE OKO BROADBANDA International Telecommunication Union (Sektor za standardizaciju) (ITU-T) preporukom I.113 definiše broadband kao prenosni kapacitet koji je brži od primarnog ISDN, od 1.5 do 2 Mbit/s.

DSL – Digital Subscriber Line: 

DSL – Digital Subscriber Line Digital Subscriber Line, ili DSL, je familija tehnologija koja nam omogućava da digitalni podatak bude prenesen preko žica koristeći "last mile" lokalne telefonske mreže. Brzine prenosa: 128kb/s do 24 mb/s

ADSL: 

ADSL Asymmetric Digital Subscriber Line (ADSL) je oblik DSL, tehnologije za prenos podataka koja omogućuje brži prenos podataka preko bakarnih telefonskih linija nego što klasičan modem može da obezbedi. Protok podataka je veći u jednom nego u drugom smeru (asimetričan je) Internet provajderi prodaju modeme sa većom brzinom downolada, jer je statistika da korisnici više saobraćaja troše u tom smeru.

ADSL-nastavak: 

ADSL-nastavak Downstream je tipično od 256 kb/s (može da dostigne i 8 mb/s) Upstream je tipično 64 kb/s (može da dostigne i 1 mb/s) (na 2.5km daljine) ADSL2 – 12mb/s (2.5 km)

KAKO ADSL RADI: 

KAKO ADSL RADI A u ADSL se pogrešno koristi za asinhroni prenos. Prenos je sinhroni

KABLOVSKA TELEVIZIJA: 

KABLOVSKA TELEVIZIJA Cable Television, Community Antena Televison (CATV) Medijumi za prenos: coax, fibre optic kabl

OPTIČKI KABL-KABLOVSKI MODEM: 

OPTIČKI KABL-KABLOVSKI MODEM

UTP kablovi-standardi: 

UTP kablovi-standardi CAT 1 – u telefoniji CAT 2 – 4 mb/s, token ring CAT 3 – 10 mb/s, 16MHz CAT 4 – 16 mb/s, 20MHz CAT 5 – 100 mb/s CAT 5e – 125MHz, 1000 mb/s CAT 6 – 250MHz, 1000mb/s CAT 7 – standard u nacrtu

Operativna frekvenca i količina podataka u eternet mrežama: 

Operativna frekvenca i količina podataka u eternet mrežama

Bandwidth: 

Bandwidth