ESEJ, BIOGRAFIJA, DNEVNIK, PISMA,

Views:
 
Category: Entertainment
     
 

Presentation Description

No description available.

Comments

Presentation Transcript

ESEJ, BIOGRAFIJA, DNEVNIK, PISMA, MEMOARI studentica: Ivona Smolčić:

ESEJ, BIOGRAFIJA, DNEVNIK, PISMA, MEMOARI studentica: Ivona Smolčić

ESEJ:

ESEJ f ranc. e ssei – ogled, pokušaj k njiževno – znanstvena vrsta u kojoj se znanstveno izlaganje nekog pitanja obrazlaže književno – umjetničkim stilom i postupcima o d strogo znanstvenih vrsta, razlikuje ga slobodniji odabir teme, kratkoća i umjetnički dojam koji se postiže izrazom o d umjetničkih se vrsta razlikuje dominacijom izlaganja i nužnošću zaključivanja u temeljitelji eseja su M. de Montaigne i F. Bacon u gled stječe tijekom prosvjetiteljstva, a u 19. se stoljeću razvija u smjeru književne kritike t ijekom modernizma postaje omiljen način književnog oblikovanja, koji povezuje filozofiju, znanost i teoriju

PowerPoint Presentation:

p osvećen je raznolikim temama, od onih svakodnevnih do onih iz područja visoke znanosti, a stilom je razrađen od stilsko dotjeranog umjetničkog stila do izlaganja o bitnim svjetonazorskim problemima k ao prepoznatljiv oblik i način, ulazi u roman, stoga modernizam poznaje poseban tip romana, to je roman – esej, u kojem dominira esejistički stil ili su u njega uključeni samostalni eseji kao važni dijelovi cjelokupne strukture romana Georg Lucas zaključuje kako je priroda eseja shvatljiva samo u kontekstu cjeline takve kulture kakva mu priznaje status visoko cijenjene vrste (M. Solar, “Granice znanost o književnosti”) struktura eseja je ovisna o njegovoj funkciji (G. Lucas, “O suštini i obliku eseja”)

PowerPoint Presentation:

esej je za Lukacsa vrijedan u našem dobu, zbog toga što suvremena stvarnost ne sadrži vrijednosti kakve bi mogle poslužiti za oblikovanje velike prozne umjetnosti ili filozofije (M. Solar “Granice znanosti o književnosti”) t akođer, Lukacsovo viđenje eseja jest da je ista vrsta osuđena na neuspjeh jer se oblik izdvojio od smisla, ljepota je stekla prednost nad istinom n a samom početku, de Montaigne i Bacon, oslanjaju se na već postojeće književne strukture, poput Senekinih Pisama esej kao takav ima izvorište u antici, srednjem vijeku, no istovremeno predstavljaju i neko novo značenje, on se opire srednjovjekovnom sustavu, razvijavši se u uzajamnim odnosima s filozofijom, novelom i romanom procvat eseja, možemo zahvaliti promjenama u svrhama zaključivanja i onoga što se očekuje u tom pogledu

PowerPoint Presentation:

e sej, kao umjetnička vrsta, razvio se krajem prošlog i početkom ovog stoljeća, a ideja o umjetničkom duhu eseja, nastala je kada se počelo vjerovati kako spoznaja može biti općevažeća samo ako je njeno izlaganje zatvoreno u sustav konačnih odgovora e sej je u suštini uvijek neka vrsta kritike,a zbiva se kao istraživanje k arakteriziran je sklonošću prema prirodnom jeziku, a čim je neka znanost razvijenija, razvijeniji je i njen metajezik e seja kao vrsta ne poznaje larpurlatizam, u ovom slučaju umijeće radi umijeća, kič, on uvijek slijedi pravac mišljenja (M. Solar, “Granice znanosti o književnosti”) on je unutranja kritika ideje o bezvrijednosti mišljenja, ali i toga da umjetnost nema veze s njim (M. Solar, “Granice znanosti o književnosti”) budući da se ne može odrediti neovisno o filozofiji, s jedne se strane važi njegova suprotnost prema romanu i noveli, jer se ne odlikuje kao pripovijedanje, a na drugoj razini važi sličnost između eseja i novele jer kratkoća njegova izlaganja nužno biva bliska novelističkoj tehnici stoga možemo uspostaviti analogije između Boccaccievog Dekamerona i Montaigneovih Eseja, jer se u oba slučaja iskustvo prezentira fragmentima

BIOGRAFIJA:

BIOGRAFIJA g rč. bios – život + grafein – pisati d jelo u kojem se opisuje život i djelovanje neke osobe, najčešće poznate široj javnosti ili povijesti z ačecima biografskih djela, smatraju se djela Tacita, Svetonija i Plutarha ( “Usporedni životopisi” ) d anas ju teoretičari shvaćaju kao zasebnu književnu vrstu, kakva je bila već u antici u srednjem vijeku, razvila se u žanr, hagiografiju, odnosno opis života svetaca, dok je u renesansi posvećena naglašavanju osobnosti, pridajući pojedincu osobitu vrijednost takvo se mišljenje zadržalo i tijekom romantizma u suvremeno se vrijeme biografija razvila u čitav niz žanrova, od kojih neki pripadaju povijesnoj znanosti, neki znanosti o književnosti ili povijesti umjetnosti, neki dokumentarnoj književnosti ili publicistici

PowerPoint Presentation:

z ačeci hrvatske biografske književnosti, počivaju na srednjovjekovnim legendama o svecima i kraljevima u biografiji se samoprikazivanje subjekta legitimira preko modela u kojem se zrcali osobnost biografa (P. Lejeune, “Autobiografski sporazum” ) b udući da je riječ o prikazivanju nekog drugog, pod modelom se podrazumijeva život čovjeka onakav kakav je bio u biografijama, autor je identičan s pripovjedačem, ali niti jedan od njih nije identičan s likom p ripovijedač oblikuje biografski privid kontinuiteta života osobe čiji se život opisuje

PowerPoint Presentation:

b iograf diskurzivno interpretira samo one činjenice koje su po njegovu mišljenju odredile dinamiku života druge osobe i legitimirale neki rezultat u efektu postavljanja smisla linearnosti, događaju se fikcionalni postupci koji su prepoznatljivi u iluziji prvog početka i iluziji konačnog svršetka u biografiju, autor razobličuje i samoga sebe, oblikuje se i dimenzija traganja za identitetom, jer se prožimlju prostori osobnog i prostori druge osobe

PowerPoint Presentation:

m etoda istraživanja prema kojoj pomno istraživanje biografije pisca omogućuje točno razumijevanje njegova djela pa je temelj cjelokupne znanosti o književnosti, zove se biogrfija r azvio se u 19. stoljeću, pod utjecajem mišljenja da se biografsko istraživanje nadopunjuje s povijesnim vremenom u kojem je pisac djelovao m etodi se suprotstavlja ruski formalizam

PowerPoint Presentation:

Biografije koje bismo izdvojili iz korpusa suvremena autobiografske proze, knjige su Irene Vrkljan “Marina” i Pavla Pavličića “Dunav”, od kojih je Pavličićeva dominantnija u smislu narativnosti Marina Vrkljan, u samome uvodu svojega djela, naglašava pretapanje triju ženskih sudbina, dok je odnos identičnosti autora i pripovjedača naglašen pripovjedačevom pozicijom u prvome licu ona povezuje tri ženska lika: biografa, prisjeća se životopisa druge osobe (Dore) i referenta u izvantekstualnome području (Marine Cvetajeve)

PowerPoint Presentation:

Dora se mimikrijski prilagođava rubu egzistencije, ne govoreći ništa “Dora, jedan potonuli brod, jedno blijedo lice. Ona prolazi kroz sobe poput starice, sjedi u naslonjaču, ne gleda nikamo.” Marina, se, pak, pokušava pronaći, ali također egzistira na samome rubu: “Marina živi samo u sobi, između lonca na štednjaku i teka za pisanje, ona nikada ne odlazi u centar grada, ostaje na rubu svega.” Irena, kao biograf, nastoji putovanjima popuniti rubnost osobne egzistencijalne situacije “1967. sam spakovala stvari, zaključala stan u Bulićevoj. Bila sma dobila stipendiju za Berlin. Tamo sam ubrzo upoznala B-a i ostala.” (“Intimno i javno”, H. S.-Tomić)

DNEVNIK:

DNEVNIK l at. d iarium d nevnik je kronološki raspoređen opis događaja, doživljaja i psihičkih stanja autora u nekom razdoblju njegova života (M. Solar, “Književni leksikon”) dnevnik je autobiografski žanr koji primarno određuje kontinuirano zapisivanje iz zbilje (H. S. Tomić “Intimno i javno”) o sobni dnevnici služe kao građa za prisjećanje ili biografiju d nevnik je žanr autobiografske književnosti, gdje se u prvom licu izlaganja, fabula raspoređuje prema datumima,a najčešće i s naznakom mjesta zapisivanja o visno o važnosti zapisanih podataka i njihovom općenitom značenju, dnevnik može biti shvaćen kao umjetničko djelo

PowerPoint Presentation:

o no što je važno za dnevnik, jest da se diskurz sastoji od subjekta, teme i izraza a utor je spreman preuzeti odgovornost za napisano, on može biti amblem dobne ili društvene kategorije koja piše dnevnik, o osobi čiji je status ovjeren ili o osobi čije se iskustvo razlikuje od onoga većine drugih ljudi a utor, stoga ne postoji u doslovnom smislu, njime se postaje ukoliko se preuzme odgovornost za tekst koji je potpisan a utor potiče inicijativu stvaranja teksta i njegovu proizvodnju te ima pravnu, intelektualnu i moralnu odgovornost te pravo nad samim tekstom s redišnja je tema kojom se bavi subjekt dnevničkoga diskurza, pokušaj identificiranja sebe unutar vlastite egzistencije p ovod pisanju dnevnika, može biti i potreba za vlastitim tumačenjem događaja iz raznih životnih područja

PowerPoint Presentation:

iako je dnevnik dokument o osobnom životu i zasnovan je na činjenicama, u njemu dominiraju refleksije i događaji događaji se zapisuju najbliže trenutku u kojem su se stvarno dogodili postoje emotivni i izvanjski događaji figura opisa, jedna je od temeljnih narativnih figura dnevnika visok stupanj vjerodostojnosti, postiže se povjerljivom građom koja je iznijeta, no čitatalji djeluju u prostoru između povjerenja i užitka sumnja spram istinitosti, naziva se sumnja kašnjenja, dok se fazom stvaranja naziva vrijeme oblikovanja društvenih događaja od strane pisca, a faza odbacivanja je vrijeme u kojem pisac drugi dan čita ono što je zapisao te sebe ovjerava neposrednim čitanjem faza opravdavanja navodi postmodernog dnevničara na objelodanjivanje dnevnika

PowerPoint Presentation:

kontinuitet zapisivanja, prekida se svakoga dana, no ta se vremenska ditsanca nastoji što je moguće minimalizirati, ne bi li se postigao veći stupanj neposrednosti bilježaka nastojeći klasificirati dnevnik kao model autobiografske proze, nametnula se potreba određivanja sljedećih kategorija: 1. identitet dnevničkoga subjekta 2. okvir – obrazloženje povoda i svrhe pisanja dnevnika 3. tematizacija – usmjerenost subjekta prema izboru teme 4.naratološke osobine 5. odnos između intimnog, privatnog i društvenog 6. stupanj vjerodostojnosti, stupanj linearnosti

PowerPoint Presentation:

PRIVATNI DNEVNICI: tema je usmjerena na subjekt diskursa te su u njegovim iskustvima obitelj, prijatelji, osobni interesi, detalji iz svakodnevnog života i sl. Ističe se intimno stanje u kojem se subjekt nalazi SOCIJALNI DNEVNICI: subjektu je cilj projicirati vlastito mišljenje o izvanjskim zbivanjima, naglasiti opozicijski karakter prema društvenoj zbilji koja ga je navela do dnevničke autorefleksije, stalno navođenje datuma i redovito pisanje su nužnost FILOZOFSKI DNEVNICI: nastoji se diskurzivno oblikovati spoznavanje vlastite duhovne egzistencije, potaknuto iskustvom u zbilji POVIJESNI DNEVNICI: tematizira se događaj koji ima svoju važnost u povijesnoj dinamici prostora. Opisuju se ratni događaji i intimne frustracije koje su subjekta pratile tijekom zbivanja koje je pokretač radnje LITERARIZIRANI DNEVNICI: autor nije identičan liku ni pripovjedaču, već su identični pripovjedač i lik, stvarnost je figurirana

PowerPoint Presentation:

PRIVATNI DNEVNICI: Privatni dnevnici, djela su poput “Dnevnika jednog čudovišta” , Zore Dirnbach, “1985” Zvonimira Goloba i sl. Ponedjeljak, 11. veljače Snijeg i studen. Čitam u postelji, prerano je da ustanem. Ponedjelajk, 2. rujna Pročitao sam i posljednju stranicu benešićeva dnevnika i žao mi je što je posljednja. Jutros me probudila tišina, kao stanovnika Šopova grada u času kad je slap presušio. (Zvonimir Golob, iz “Intimno i javno”, H.S.-Tomić)

PowerPoint Presentation:

SOCIJALNI DNEVNIK To su djela primjerice: Miljenka Smoje: “Dnevnik jednog penzionera”, Borisa Marune: “Otmičari ispunjena sna” i sl. Sam u Brodu. Lijepi dan. Subota. Šetam i prepuštam se uspomenama. Lijepim i ružnim. Prolazim pored Festunga i sjećam se iznenadnog susreta s ocem, sredinom srpnja 1945. (Dubravko Jeličić, iz “Intimno i javno”, H.S.-Tomić)

PowerPoint Presentation:

FILOZOFSKI DNEVNIK: Filozofski su dnevnici: “Frankfurtski dnevnik” , Petra Šegedina, “Zvjezdana kuga” Vlade Gotovca i sl. Prizor je bez ikakvog podrijetla izvan sebe: on se zbiva u praznini! I to napokon omogućuje da se govori i o nestvarnom: s jednoznačnim pozivom intuiciji. Zato se cijeli opis treba shvatiti krajnje uvjetno – ne s obzirom na tajanstvo slike, nego na način na koji se pojavljuje... (S. Kierkegaard, iz “Intimno i javno”, H.S.-.Tomić)

PowerPoint Presentation:

POVIJESNI DNEVNIK: “Dnevnik drugi put” Martina Grgurovca, “Iza žice”, Marijana Horvatića i sl. 16.11. oko kuće snijeg, a u njoj, u toploj sobi, ejdan čovjek čita suvišne knjige, čita kao da oko njega nema ničeg do tog snijega. (...) snijeg je pao i u Bosni. Tamo nema tople sobe, tamo snijeg znači smrt. (B. Matan iz “Intimno i javno”, H.S.-Tomić)

PowerPoint Presentation:

LITERARIZIRANI DNEVNIK: “Izvanbrodski dnevnik” Slobodana Novaka, “Dnevnik po novom kalendaru “, Damira Miloša i sl. Članak 89. Da, upravo takvim potpisujem, punim i pravim imenom, čitljivo. Kažem pravim jer su mi govorili, nagovarali me uporno i ustrajno, da promijenim ime. U mladosti je, govorili su, to moguće i upitno jer kasnije, kad se lovjek udalji od djetinjestva, od prvotnog imena, lakše može spoznati pogreške, zablude, a i kob.” (S. Čuić, iz “Intimno i javno”, H.S.-.Tomić)

PISMA:

PISMA l at. e pistola – pismo k njiževna vrsta određena oblikom i stvarnom ili fiktivnom funkcijom pisma u običajen je hrvatski naziv “poslanica” e pistolografija okuplja žanrovski teško odredivu skupinu djela umjetničke, religijske, filozofske i znanstvane namjene j oš je od antike omiljena vrsta, gdje se javljala od privatnih poruka do znanstavenih vrsta u renesansi dobiva stroža određenja, a u klasicizmu je osobito cijenjen u hrvatskoj je književnosti bio razvijen ni razrađen način komunikacije, osobito između pisaca i to tijekom renesanse i baroka

PowerPoint Presentation:

što se tiče sadržaja, pisma upućuju na povijesno referencijalne događaje, o kojima se nekoga obavještava, a za njih je značajan veliki stupanj individualizacije u diskurzu, pozornost je usmjerena na prepričavanje i opisivanje osobnih osjećaja i psiholoških stanja epistolarna komunikacijska situacija, sastoji se od pošiljatelja i primatelja osim privatne komunikacije, pisma udovoljavaju i društvenim funkcijama, ukoliko je riječ o službenim dopisima formalne su osobine pisma stereotipne i sastoje se od datiranja, oslovljavanja primatelja na početku, objašnjavanja uzroka i povoda pisanja te od potpisa pošiljatelja stupanj iskrenosti eksplicitno je izražen, jer se piše osobama od povjerenja koje mogu prepoznati autorove moguće frustracije i intimne dileme

PowerPoint Presentation:

pisma se mogu klasificirati kroz kategorije privatnih pisama (gdje je riječ o intimnim stanjima i primarnoj egzistenciji), otvorenih pisama (primatelj je publika u cjelini, usmjerena su društvenom, političkom ili kulturološkom prostoru, a subjekt iskazuje svoje stavove i teze) i apela (poticaji emotivnog porijekla, adresirani su na javnost putem medija, upućuju na povratnu reakciju primatelja)

PowerPoint Presentation:

PRIVATNA PISMA: Ja nikad nisam uspio u sebi izgraditi ništa čvrsto, nikakve nirme. Ništa me nije zadovoljavalo. Ništa, osim tebe. Ali ja sam ostao ja: okrenut svemu, ne prihvaćajući ništa. (...) (V. Tenžera, Pisma Ivani, iz “Intimno i javno, H.S.-Tomić) OTVORENA PISMA: Jagodi Truhelki Poštovana gospođo, ...danas se neobično rado čita sve što je pisano u prvom lice, pri čemu to prvo lice nije samo tehnika pripovijedanja, nego se sluti da iza njega stoji pisac kao osoba... Zašto, dakle, danas ljudi tako rado čitaju tzv. Nefikcionalnu književnost? (P.Pavličić, iz “Intimno i javno”, H.S.-Tomić)

MEMOARI:

MEMOARI f ranc. m emoires – uspomene, sjećanja prozna književna vrsta u kojoj pisac izlaže sjećanja iz vlastita života i važnih kulturnih, političkih ili društvenih događaja u kojima je sudjelovao ili ih je pratio uz dnevnik, memoari se smatraju posebnom vrstom autobiografije, koja opisuje događaje s određenim vremenskim odmakom, što omogućuje naknadno tumačenje i razumijevanje kao vrsta, razvijala se od antike, a posebno je cijenjena bila u romantizmu, dok je u naše vrijeme doživjela još jedan procvat kao model autobiografske proze, usmjereni su problematiziranju povijesne, političke, društvene i kulturne zbilje iz perspektive memoarskoga subjekta, u prvom licu jednine, odnosno, iz perspektive pripovjedača subjekt diskurza označen je individualnošću isto toliko koliko i sadržajem kojeg iznosi, čak i onda kada ga se trudi prikazati što objektivnije objektivno se nastoji prikazati izvanjski prostor

PowerPoint Presentation:

subjektov privatni i intimni prostor, navedeni su samo u opisnim zamecima događaj je vezan za subjektivno, psihičko vrijeme sudionika povijesnog zbivanja narativna struktura memoara, pokazuje neke različitosti, ali i sličnosti s autobiografskom prozom u užem smislu razlike između autobiografije i memora jesu: 1. sadržajne: memoarski subjekt daje informacije o svojoj okolini u najširem smislu, dok je u autobiofrafijama on središte svih perspektiva 2. u retoričkoj prirodi teksta: kojom se u memoarima legitimira dojam povijesnog umjesto literariziranog pripovijedanja 3. identitetu subjekta: u autobiografijama se nastoji spoznati njegova potpunost fokalizacija, stajališta pripovjedača i sl. sličnosti su između memoara i autobiografija

PowerPoint Presentation:

memoari su namijenjeni javnoj recepciji, a horizont očekivanja, zadovoljen je, ukoliko se prikazani događaji temelje na vjerodostojnim činjenicama stupanj objektivnosti, dodatno je omogućen i statičnom pozicijom pripovjedača postoji više vrsta memoara: 1. personalni memoari: subjekt kroz odnose nastoji prikazati duh vremena koji je utjecao na njegovo oblikovanje ponašanja i mišljenja 2. društveni memoari: subjekt je prikazivač, a ne aktivni sudionik zbivanja te nastoji što objektivnije prikazati društvena i ideološka zbivanja subjekt ne vodi brigu o kronologiji prikazivanja događaja, već naglašava njihovu interpretaciju

PowerPoint Presentation:

3. povijesni memoari: subjekt povijesnih memoara, obično je tvorac povijesnih događaja o kojima piše njihov je sadržaj usmjeren ka povijesnim temama, kao što su ratna stanja, bitke, pitanja nacionalnog identiteta naglašava se efekt dokumentarnosti narativno se oblikujun razne povijesne teme, ne bi li se na taj način izmamila motivacija čitatelja

PowerPoint Presentation:

PERSONALNI MEMOARI: Ernest Bauer: “Život je kratak san” , Vilma Vukelić: “Tragovi prošlosti” Ni danas mi nisu jesni uzroci toga žustroga duševnoga i tjelesnoga suprotstavljanja svakoj vanjskoj prinudi, onom kategoričkom –trebaš ili –moraš. Opirala sma se stvarima, koje bih inače bez pogovora učinila sama, samo zato jer su mi bile nametnute. (E. Bauer, iz “Intimno i javno”, H.S. – Tomić)

PowerPoint Presentation:

SOCIJALNI MEMOARI: “Moja sjećanja na Hrvatsku”, dr. Nikole Rušinovića, “Krivovjernik na ljestvici” , Ivana Supeka, “Živjeti- nedoživjeti”, Bogdana Radice POVIJESNI MEMOARI: “Sve moje bitke”, Janka Bobetka, “Bitka za Vukovar”, Davorina Rudolfa, “Krvavom hrvatskom Uskrsu”, Emila Šredla

POPIS LITERATURE:

POPIS LITERATURE Milivoj Solar: “Eseji o fragmentima” Milivoj Solar: “Rječnik književnog nazivlja” Milivoj Solar: “Granice znanosti o književnosti” Andrea Zlatar: “Ispovijest i životopis” Helena Sablić – Tomić: “Intimno i javno” Andrea Zlatar: “Oblici autobiografskog pripovijedanja u suvremenoj hrvatskoj književnosti”