Metakognicija Grupa2

METAKOGNICIJA: 

METAKOGNICIJA Bačić Ivana  Božinović Nikolina  Kosi Tihana  Pačalat Željka  Tonković Maša 

CILJEVI ISTRAŽIVANJA: 

CILJEVI ISTRAŽIVANJA  - ispitati metamemoriju u situaciji ispitne anksioznosti (preferencije za internalnu/eksternalnu pohranu rečenica-niska/visoka važnost zapamćivanja)  - povećati metakognitivnu svijest učenika pomoću planiranih i strukturiranih vodiča o metakognitivnoj svijesti (MCAG), olakšati im učenje

Slide3: 

 - otkriti i identificirati razvojne razlike u organizaciji pamćenja i procesima uključenim u dosjećanje te implikacijama na  učinkovitost pamćenja  - utvrditi postoje li razlike u metakogniciji djece koje ovise o socioekonomskom statusu  - kako podučavanje učenika o metakogniciji utječe na njihov uspjeh u matematici, te kako metakognitivne instrukcije utječu na stavove prema matematici

VREMENSKI RASPON RADOVA: 

VREMENSKI RASPON RADOVA - od 1978. do 2003.  2001.  2003.  1978.  2003.  1995.

GLAVNI TEORIJSKI OKVIRI: 

GLAVNI TEORIJSKI OKVIRI  - dosadašnja istraživanja: ispitna anksioznost povezana s lošim uratkom u pamćenju (briga o vlastitom nastupu ili strah od neuspjeha - Eysenck, 1992) - i. anksioznost povezana s općom preferencijom za eksternalnu/internalnu pohranu informacija - model Schönpfluga i Essera, 1995  - teorije učenja i znanja: * t. shema * t. metakognitivne svijesti * t. zone proksimalnog razvoja (Vygotski)

Slide6: 

 - samoorganizirajuća, konstruktivna priroda pamćenja koja dovodi do fenomena hipermnezije (poboljšanog dosjećanja) kroz višestruka dosjećanja uz samo jednu prezentaciju podražajnog materijala - promjenjivost pamćenja - Piaget i Bartlett  - zbog postojanja razlika u postignuću u matematičkim zadacima među djecom različitog SES-a i dokaza da razvijenost metakognicije utječe na školsko postignuće, autori pretpostavljaju da bi mogle postojati razlike u metakogniciji među djecom različitog SES-a (nema teorijske podloge)

Slide7: 

 - Mayerov metakognitivni model za rješavanje matematičkih problema (1987) - 4 nužna procesa: * translacija (lingvistička mentalna reprezentacija) * integracija (povezivanje informacija u koherentnu reprezentaciju problema) * planiranje i motrenje (razbijanje u subprobleme i planiranje sekvence radnji za rješavanje problema) * provedba rješenja (korištenje proceduralnih znanja – računanje)

ISTRAŽIVAČKE METODE: 

ISTRAŽIVAČKE METODE  - Test Anxiety Inventory (TAI-G), (Hodapp; 1991, 1995) - Test odabira strategije pohrane informacija, (Esser; 1996, 1998)  - Metacognitive Awareness Guidance (MCAG), (Guterman; 2000) - Metacognitive Strategy Index (MSI) questionnaire (MSI) – zadaci razumijevanja

Slide9: 

 - lista riječi  - klinički intervju (djeca rješavaju matematičke zadatke), snimke (procjenjuje se zastupljenost različitih elemenata metakognicije)  - test od 20 matematičkih problema - Aikenova skala stavova (E-skala - uživanje u matematici; V-skala - koliko cijene matematiku)

NACRTI: 

NACRTI  - eksperimentalni  - eksperimentalni (kontrolna, placebo i intervencijska/eksperimentalna skupina)

Slide11: 

 - eksperimentalni (2 eksperimentalne skupine - ispituje se pamćenje - ZV=dob, NV=različiti parametri pamćenja - zaboravljanje, hipermnezija, struktura i spontana organizacija pamćenja)  - korelacijski - postoje li razlike između tri skupine djece različitog SES-a (niži, srednji i viši) s obzirom na metakogniciju  - eksperimentalni (eksperimentalna grupa - metakognitivni tretman, kontrolna grupa)

VRSTA ISPITANIKA: 

VRSTA ISPITANIKA  - studenti jednog berlinskog fakulteta  - učenici 4-ih razreda OŠ u Izraelu  - djeca 2. i 6. razreda OŠ  - djeca vrtićke dobi (4 i 5 godina)  - učenici 3.-8. razreda OŠ (nešto slabijeg uspjeha u matematici od prosjeka)

KLJUČNI NALAZI: 

KLJUČNI NALAZI  - visoko ispitno anksiozni ispitanici - očekuju da će internalna pohrana informacija biti manje uspješna od eksternalne, imaju veću preferenciju eksternalne od internalne pohrane informacija i ona je generalna - nisko ispitno anksiozni ispitanici - što je važnost pohrane informacije veća, povećavaju strategije eksternalne pohrane  - značaje razlike za sve zadatke za sve grupe (Eandgt;Pandgt;K) - utjecaj tretmana i spola te njihova interakcija - neznačajni  - starija djeca sveukupno bolje pamte, ukupni broj upamćenih riječi je veći - hipermnezija je prisutna u obje dobne skupine, ali mlađa djeca više zaboravljaju kroz pokušaje

Slide14: 

 - djeca višeg SES-a bolje samostalno prilagođavaju strategiju rješavanja problema i daju potpunije opise procesa mišljenja od djece srednjeg i nižeg SES-a - nema razlika u ostalim elementima metakognicije (prepoznavanje pogrešaka)  - metakognitivni tretman (po Mayeru) poboljšava učinak slabijih učenika u rješavanju matematičkih problema; učenici postaju kritičniji prema sebi, nauče se samostalno razmišljati, prepoznati svoja ograničenja, te raditi na njihovom poboljšanju

OPĆI OSVRT: 

OPĆI OSVRT  - nove spoznaje o povezanosti osobina ličnosti sa stilovima učenja - primjena: dopustiti ispitno anksioznim studentima da se koriste ekstrenalnim metodama (npr. pisanje bilježaka, koncepata za izlaganje) pri dosjećanju jer će tada biti manje zaokupljeni strahom od neuspjeha i brigom o vlasitom nastupu  - prijedlog za križno-sekvencijalni nacrt - praktične implikacije na realni život (kako bolje učiti, pamtiti, čitati s razumijevanjem i sve osvijestiti) - zanimljiv prijedlog za unaprijeđivanje

Slide16: 

 - istraživanje je imalo dosta manjakavosti koje je bilo zanimljivo analizirati, mada samo istraživanje nije bilo pretjerano inspirirajuće  - istraživanje mi je osvijestilo problem naših škola da se ne poučava o procesima mišljenja i učenja i kako si olakšati rješavanje problema  - vrlo dobro planiran nacrt - već sama promjena stava prema matematici prema pozitivnijem predstavlja argument za primjenu metakognitivnog pristupa u poučavanju - bilo bi zgodno ispitati efekte metakognitivnih instrukcija i na rješavanje problema, koji nisu nužno matematičke prirode

Slide17: 

HVALA NA PAŽNJI!