galic

Views:
 
Category: Entertainment
     
 

Presentation Description

No description available.

Comments

Presentation Transcript

Sociologija roda, ženski/rodni studiji, interdisciplinarnost i aktivizam: 

Sociologija roda, ženski/rodni studiji, interdisciplinarnost i aktivizam Dr. sc. Branka Galić, doc. Filozofski fakultet u Zagrebu Odsjek za sociologiju

Slide2: 

«Nekoliko žena u politici mijenja žene. Mnogo žena u politici mijenja politiku!» argentinske feministkinje

Važnost sociologije roda: 

Važnost sociologije roda Rodni identitet ima dalekosežne društvene dimenzije – biološke + socijalne (kulturne) Žene vs. Muškarci – niži društveni položaj Povijest – “muška” Ženska povijest – “skrivena“ Ženski pokreti s neofeminizmom prije više od 40 godina radili na afirmaciji i emancipaciji žena u društvu

Feminizam i rod: 

Feminizam i rod Žene – povijesno ignorirani subjekti istraživanja u sociologiji i šire (npr. istraživanje Blau, Peter & Duncan Otis Dudley. (1967), «klasična» studija karijera «The American Occupational Structure» (New York: John Wiley) s rezultatima istraživanja uzorku od 20 000 muškaraca) Jessie Bernard (1973): «Može li sociologija postati znanost o društvu umjesto znanost o muškom društvu?» Feministička epistemologija – kriticizam etabliranih akademskih disciplina (sociologije i šire)

Ženski i rodni studiji: 

Ženski i rodni studiji Na sveučilištima i izvan sveučilišta širom svijeta 3. Val feminističke tranzicije – od “ženskih studija” – prema “studijima roda” Ženska i pitanja roda: a) unutar sociologije kao discipline b) kao posebni dodiplomski, poslijediplomski studiji c) inter/multi disciplinarni studiji (biologije, medicine, filozofije, psihologije, prava, politike, jezika, umjetnosti, matematike itd.)

Slide6: 

Feminističke teorije i pristupi – danas neizostavni dio programa nastave na svim svjetskim sveučilištima te različitim kulturnim i civilizacijskim zajednicama (od SAD i Kanade do Dalekog i Bliskog Istoka, Afrike i Europe) Ženski/rodni studiji kao akademska disciplina osvijetlili su složenost političkog i društvenog statusa žena te naglasili da pitanje žena u «politici» nije samo interes manjine, nego ključni problem legitimnosti političke vlasti u demokraciji; žene čine barem polovicu čovječanstva (u Hrvatskoj 51,8%)

Slide7: 

U Europi, skoro 4 desetljeća, 3 modela ženskih/rodnih studija: - Integralni dio sveučilišta (diplomski, poslijediplomski, multidisciplinarni studiji); - Neovisni (autonomni) studiji - Istraživački instituti sa znanstvenim projektima Istraživanja roda, 2 pristupa: a) razlika između rodnih grupa međusobno; b) varijacija između rodnih grupa unutar sebe

Sociologija roda: 

Sociologija roda Istraživanje kulturne konstrukcije rodnog identiteta, uloga, statusa i odnosa žena i muškaraca u društvu Pretpostavka - pitanje rodnog identiteta jedno je od najdalekosežnijih socijalnih identiteta koje se nejednako reflektira s obzirom na različitu pripadnost rodu ("muškost" i "ženskost") Sociokulturne i političke posljedice rodnih različitosti vrlo značajne - presijecanje socijalnih odnosa i institucija - od razine mikrostruktura i odnosa pojedinca, obitelji, do makrosocijalne razine društvenih institucija države, politike, društva itd. Razlike muškaraca i žena – kulturalno i socijalno različito vrednovane, u pravilu na štetu žena

Patrijarhat - privatna i javna sfera: 

Patrijarhat - privatna i javna sfera Privatno – “kućni” oblik + isključivanje iz javne sfere rada Javno – isključivanje žena iz određenih tipova zanimanja, nemogućnost promocije paralelno s muškarcima, postavljanje barijera za promociju iza određenih razina (“stakleni strop”), rodni jaz plaća; rodno nejednaka politička reprezentacija; institucionalno, političko, ekonomsko, ideološko itd. poticanje rodne stratifikacije kao legitimno (država); nasilje prema ženama (u i izvan braka) – otvoreno/prikriveno, a/seksualno, “maskirano”

Rod – sistem društvenih praksi: 

Rod – sistem društvenih praksi Rod - objašnjenje «psiholoških, društvenih i kulturnih aspekata muškosti i ženskosti»; “prirodno” (tj. biološko, psihološko ili genetičko) i “društveno” ne mogu se jasno odijeliti; Radne definicije roda - «sistem društvenih praksi» - stvaranje razlika i održavanje nejednakosti; proces i fiksirano stanje - može se «proizvoditi» i «reproducirati» (Wharton, 2005); «izražen»: «ne/činjen»

Rod – multirazinski fenomen: 

Rod – multirazinski fenomen Učinci roda – na svim razinama društvene strukture (mikro – pojedinac/ka, obitelj; makro – dr. grupe, institucije, ideologije, politika, ekonomija, religijski sustavi itd.), organizira interakcije, moć i razmještanje resursa Rod kao «sistem» praksi - dalekosežne, isprepletene posljedice koje postoje neovisno o pojedincima - «multirazinski fenomen» Kako društveni procesi, interakcije, društvene institucije, rad, tijelo, politika itd. utjelovljuju i reproduciraju rod? Važnost roda u organiziranju društvenih odnosa nejednakosti

“Gendered” i “mnoštveni” odnosi: 

“Gendered” i “mnoštveni” odnosi Novija istraživanja roda – muškarci i žene – rodno diferencirane grupe, umjesto generička bića Rod – relacijska kategorija – razumijevanje što žene jesu ili trebaju biti zahtijeva pažnju onoga što muškarci jesu ili trebaju biti (Wharton, 2005). Porast svijesti o varijacijama među muškarcima i ženama koje proizlaze iz usmjeravanja pažnje na Muškosti i Ženskosti. Priznavanje “mnoštvenih” umjesto pojedinačnih izraza roda

Rod, politika i EU: 

Rod, politika i EU Vijeće Europe – spolna ravnopravnost – «ravnopravna vidljivost ovlasti, odgovornosti, participacija oba spola u svim sferama javnog i privatnog života» U Europi - nejednaka raspodjela rodne političke moći – participacija žena veća u lokalnim skupštinama nego nacionalnim parlamentima (u Hrvatskoj – obrnuto) Jaz između formalne i sadržajne ravnopravnosti: ekonomska podređenost žena obeshrabruje ih da ulaze u politiku; politika – muški «rezervat»; žene su “uljezi”

Političko odlučivanje EU – legitimno?: 

Političko odlučivanje EU – legitimno? Žene – više od 50% europskog građanstva, u prosjeku samo 18% članica parlamenata (podaci Vijeća Europe EU 2004) U 7 država članica nema ni 1 žene u vladi; u drugih 10, žene - manje od 10% položaja u vladi U 11 država članica, više od 90% članova parlamenata – muškarci U 7 država – žene više od 30% parlamentarnih članica (30% = minimum za «vidljivost») Političko odlučivanje na najvišim položajima – strogo kontrolirani “rezervat” muške moći – legitimnost mogla bi se osporavati

Republika Hrvatska: 

Republika Hrvatska Od 45 europskih zemalja, Hrvatska (20,5% žena 2000.) je na 14.po zastupljenosti žena u nacionalnom parlamentu: ispred su Švedska (45%), Danska, Finska, Nizozemska, Norveška, Belgija, Austrija, Njemačka, Island, Španjolska, Bugarska, Švicarska, Latvija 2003. Zakon o ravnopravnosti spolova 2006. Državni zavod za statistiku, neki pokazatelji (2004.):

Rodno preferirana zanimanja: 

Rodno preferirana zanimanja Zanimanja s najvećim udjelom žena (2001. godine): primalje 100%, kućne pomoćnice 99%, tajnice 98%, tete u vrtićima 97%, švelje za strojem 96%, čistačice i posluga 96%, medicinske sestre 93%, frizerke, kozmetičarke i sl. 92%, knjigovođe 90%, socijalne radnice 86%, ljekarnice 86%, knjižničarke 85% Zanimanja s najvećim udjelom muškaraca (2001. godine): zidari 100%, vozači kamiona 100%, instalateri i monteri 100%, građevinski radnici 99%, brodski časnici i radnici 99%, soboslikari 99%, vozači autobusa i tramvaja 97%, elektroinženjeri i elektrotehničari 96%, stolari 96%, zaštita 96%, vojska 95%, policija 94%

Rodni jaz plaća (2004.): 

Rodni jaz plaća (2004.) Ukupni prosjek jaza ženskih plaća – 89,5% poljoprivreda, lov 89%; ribarstvo 88%; rudarstvo 95%; prerađivačka industrija 78%; opskrba strujom plinom, vodom, 93%; trgovina 84%; hotelijerstvo 86%; prijevoz, skladištenja 94%; financijsko posredovanje 80%; nekretnine 89%; javna uprava i obrana 84%; obrazovanje 83%; zdravstvo i socijalna skrb 80%; ostale društvene i osobne uslužne djelatnosti 89% Evidentirani nezaposleni u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje 2005.: 59% žene i 41% muškarci

Politička vlast RH (2003.): 

Politička vlast RH (2003.)

“Rodno osjetljivo” obrazovanje: 

“Rodno osjetljivo” obrazovanje Ključ promicanja ravnopravnosti rodnih grupa - strategija Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010.: uvođenje posebnih programa sa ženskim/rodnim studijskim sadržajima u preddiplomske, diplomske, stručne i poslijediplomske studije. Nositelji – sveučilišta, visoka učilišta, Ministarstvo znanosti itd. – rok provedbe 2008./2009. godine

Poslijediplomski ženski/rodni studiji u RH: 

Poslijediplomski ženski/rodni studiji u RH Prijedlog: pokretanje nekog oblika poslijediplomskih studija (specijalističkog ili doktorskog) iz ženske/rodne sociologije, ali i šire, tj. inter/multi/disciplinarno Argumenti: a) pokušaj naknadnog "hvatanja koraka" s tijekovima znanosti i društva c) nužnost problematizacije roda u kontekstu tranzicijskih promjena, razvoja i općih globalizacijskih procesa

authorStream Live Help